Bogata pena i osećaj potpuno čiste kože često nas uveravaju da je proizvod dobro obavio svoj posao. Što više peni, čini nam se da bolje uklanja masnoću i nečistoće.
Za taj efekat su u mnogim šamponima, gelovima za tuširanje, sredstvima za umivanje i tečnim sapunima zaslužni upravo sulfati.
Oni efikasno čiste i lako se ispiraju, ali kod određenih tipova kože mogu da izazovu zatezanje, suvoću ili iritaciju. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li sulfate u kozmetici treba izbegavati.
Odgovor nije isti za svakoga. Sulfati nisu automatski štetni sastojci, ali ni osećaj potpuno odmašćene kože nije uvek znak kvalitetnog čišćenja.
Šta su sulfati u kozmetici?
Sulfati su sastojci koji se u kozmetičkim proizvodima najčešće koriste kao surfaktanti, odnosno sredstva za čišćenje.
Voda sama ne može lako da ukloni masnoću sa kože i kose. Surfaktanti pomažu da se sebum, znoj, prašina, ostaci šminke i druge nečistoće odvoje od površine, povežu sa vodom i zatim isperu.
Najpoznatiji sulfati u kozmetici su:
- Sodium Lauryl Sulfate, odnosno SLS
- Sodium Laureth Sulfate, odnosno SLES
- Ammonium Lauryl Sulfate, odnosno ALS
- Ammonium Laureth Sulfate, odnosno ALES
- Sodium Coco-Sulfate
Najčešće ih možemo pronaći u šamponima, gelovima za tuširanje, tečnim sapunima, penama za kupanje, sredstvima za umivanje i pastama za zube.
Njihova osnovna funkcija nije samo stvaranje pene. Sulfati prvenstveno služe za uklanjanje masnoće i nečistoća, dok pena doprinosi lakšem raspoređivanju proizvoda i poznatom osećaju čistoće.
Zašto sulfati stvaraju toliko pene?
Sulfati smanjuju površinski napon vode. Na taj način pomažu da se voda, masnoća i nečistoće lakše povežu, a istovremeno stvaraju mehuriće i bogatu penu.
Vremenom smo naučili da upravo penu povezujemo sa efikasnim pranjem. Kada je proizvod ne stvara dovoljno, često imamo utisak da ne čisti dobro ili da smo upotrebili premalu količinu.
Međutim, količina pene nije pouzdano merilo kvaliteta proizvoda.
Proizvod koji manje peni i dalje može uspešno da ukloni nečistoće. Sa druge strane, bogata pena ne znači automatski da je formula loša ili previše agresivna.
Pena je uglavnom deo iskustva korišćenja proizvoda. Važnije pitanje je kako se koža oseća nakon ispiranja.
Zašto koža posle pranja može da zateže?
Na površini kože nalaze se prirodne masnoće koje učestvuju u očuvanju njene zaštitne barijere, ali i složenog mikrobioma kože. One pomažu koži da zadrži vlagu i štite je od različitih spoljašnjih uticaja.
Te masnoće nisu isto što i prljavština.
Pošto sulfati efikasno odmašćuju, intenzivna formula može sa kože ukloniti ne samo nečistoće i višak sebuma već i deo lipida koji su joj potrebni.
Rezultat može biti poznati osećaj „škripavo čiste“ kože. Ona pod prstima deluje potpuno glatko, ali nakon nekoliko minuta počinje da zateže. Kod osetljivijih osoba mogu se javiti i suvoća, peckanje, crvenilo ili perutanje.
To ne znači da će svaki proizvod sa sulfatima izazvati istu reakciju.
Na njegov efekat utiču:
- vrsta i koncentracija sulfata
- kombinacija sa drugim surfaktantima
- pH vrednost proizvoda
- vreme kontakta sa kožom
- učestalost korišćenja
- temperatura vode
- trenutno stanje kožne barijere
Zbog toga nije dovoljno procenjivati proizvod samo na osnovu jednog sastojka.
Koja je razlika između SLS-a i SLES-a?
SLS i SLES imaju sličnu ulogu u kozmetici, ali nisu isti sastojak.
Sodium Lauryl Sulfate, odnosno SLS, poznat je po snažnom čišćenju i odmašćivanju. Kod osetljive kože, pri većoj koncentraciji ili čestoj upotrebi može doprineti narušavanju površinske barijere i pojavi iritacije.
Sodium Laureth Sulfate, odnosno SLES, ima izmenjenu hemijsku strukturu i u kozmetičkim proizvodima se često koristi kao nešto blaža opcija.
Ipak, nije tačno da SLES nikada ne može da izazove suvoću ili iritaciju. Njegov efekat, kao i kod SLS-a, zavisi od koncentracije i ostatka formule.
Zato sam naziv sastojka ne može uvek da nam kaže kako će se proizvod ponašati na koži.
Dobro formulisan proizvod sa sulfatima može biti prijatniji od loše napravljenog proizvoda bez njih.
Da li su sulfati štetni?
Sulfate nije precizno predstavljati kao otrove niti kao sastojke koje svaka osoba mora da izbaci iz rutine.
Oni se dugo koriste u kozmetičkim proizvodima, naročito u formulama koje se nanose kratko i ispiraju vodom.
Istovremeno, poznato je da određeni sulfati mogu imati iritirajući efekat. Rizik je veći kada se koriste u intenzivnijoj formuli, kada dugo ostaju na koži ili kada je kožna barijera već suva, osetljiva ili oštećena.
Važno je napraviti razliku između iritacije i alergije.
Sulfati češće izazivaju iritativnu reakciju, poput zatezanja, suvoće i peckanja, nego pravu alergiju. Ukoliko se nakon korišćenja proizvoda pojave crvenilo ili svrab, uzrok ne moraju nužno biti samo sulfati. Koža može da reaguje i na eterična ulja i sintetičke mirise, konzervanse ili druge sastojke proizvoda.
Zbog toga je najbolje menjati jedan proizvod u rutini i pratiti kako se koža ponaša.
Kome sulfati najčešće mogu da smetaju?
Ne postoji univerzalno pravilo prema kojem svi treba da koriste isključivo proizvode bez sulfata. Ipak, određeni tipovi kože češće reaguju na intenzivno čišćenje.
Suva koža
Suvoj koži već nedostaje dovoljno vlage i površinskih lipida. Snažno odmašćivanje može dodatno da pojača zatezanje, hrapavost i perutanje.
Ako nakon svakog pranja osećaš potrebu da odmah naneseš kremu kako bi koža prestala da zateže, moguće je da je proizvod previše intenzivan za tvoju rutinu.
Osetljiva i reaktivna koža
Osetljiva koža lakše reaguje na surfaktante, mirise, konzervanse i druge sastojke.
Nakon korišćenja proizvoda mogu se javiti peckanje, svrab, crvenilo ili neprijatan osećaj toplote. Prelazak na jednostavniji proizvod može pomoći da se lakše utvrdi šta koži ne odgovara.
Koža sa narušenom barijerom
Već iritirana, upaljena ili oštećena koža slabije podnosi intenzivno čišćenje.
U takvim situacijama cilj ne treba da bude potpuno uklanjanje masnoće, već nežno pranje koje neće dodatno opteretiti kožu. Ako postoje ranice, jak svrab ili uporno crvenilo, potrebno je potražiti savet dermatologa.
Masna i problematična koža
Masna koža se često čisti veoma jakim proizvodima jer postoji želja da se ukloni svaki trag sebuma.
Ipak, ona istovremeno može biti dehidrirana, osetljiva i sklona iritaciji. Činjenica da koža proizvodi više masnoće ne znači da joj je uvek potrebno najintenzivnije sredstvo za čišćenje.
Sulfati nisu automatski loš izbor za svaku masnu kožu. Međutim, ako nakon pranja ostaju zatezanje, crvenilo, peckanje ili perutanje, ima smisla probati blaži proizvod.
Kako prepoznati da je proizvod prejak za kožu?
Koža uglavnom sama pokazuje kada joj određeni proizvod ne odgovara.
Obrati pažnju na:
- zatezanje neposredno nakon pranja
- peckanje ili svrab
- pojavu crvenila
- pojačanu suvoću i perutanje
- hrapav osećaj pod prstima
- pogoršavanje već osetljivih područja
- potrebu da odmah naneseš kremu kako bi smirila kožu
Na stanje kože ne utiče samo proizvod. Često tuširanje, vrela voda, dugo pranje i grubo trljanje peškirom takođe mogu doprineti isušivanju.
Kako prepoznati sulfate na deklaraciji?
Sastojci kozmetičkog proizvoda navode se na ambalaži prema INCI nomenklaturi.
Najčešći nazivi koje treba potražiti su:
- Sodium Lauryl Sulfate
- Sodium Laureth Sulfate
- Ammonium Lauryl Sulfate
- Ammonium Laureth Sulfate
- Sodium Coco-Sulfate
Ipak, nije svaki sastojak koji u nazivu sadrži reč „sulfate“ isti tip surfaktanta. Sličan naziv ne znači nužno i isto dejstvo.
INCI lista takođe ne pokazuje tačnu koncentraciju sastojaka niti način na koji oni deluju zajedno. Ona je važan izvor informacija, ali ne može sama da otkrije da li će proizvod odgovarati tvojoj koži.
Koje su alternative sulfatima?
Proizvod bez sulfata i dalje mora da sadrži sastojke koji uklanjaju masnoću i nečistoće.
Umesto SLS-a i SLES-a mogu se koristiti drugi surfaktanti, poput:
- Decyl Glucoside
- Coco Glucoside
- Lauryl Glucoside
- Cocamidopropyl Betaine
- Sodium Cocoyl Isethionate
Ovi sastojci se često nalaze u proizvodima namenjenim blažem čišćenju. Mogu se koristiti pojedinačno ili kombinovati kako bi se postigao željeni efekat čišćenja i stvaranja pene.
Alternativu predstavljaju i tradicionalni sapuni dobijeni saponifikacijom biljnih ulja. Na tom principu nastaju i Esentia prirodni sapuni, bez dodatka SLS-a i SLES-a.
Ipak, oznaka „bez sulfata“ ne garantuje da će proizvod odgovarati svakoj osobi. I drugi surfaktanti, biljni ekstrakti, mirisi i eterična ulja mogu da izazovu reakciju kod osetljive kože.
Najbolji proizvod nije nužno onaj koji najviše peni niti onaj sa najprivlačnijom oznakom na ambalaži. Najbolji je onaj koji uklanja nečistoće, a nakon ispiranja ne ostavlja neprijatan osećaj.
Zato pri izboru proizvoda za svakodnevno pranje treba posmatrati celu listu sastojaka, način korišćenja i, pre svega, reakciju sopstvene kože.
Da li je proizvod bez sulfata uvek bolji?
Ne mora da bude.
Nekim osobama proizvodi bez sulfata pružaju prijatniji osećaj i manje isušuju kožu. Druge osobe bez problema koriste proizvode sa sulfatima.
Oznaka „bez sulfata“ govori samo da proizvod ne sadrži određene sulfatne surfaktante. Ne znači automatski da je potpuno prirodan, nežan ili pogodan za svaki tip kože.
Proizvod bez sulfata može sadržati druge sastojke koji određenoj osobi ne odgovaraju. Zato treba posmatrati ceo proizvod i reakciju sopstvene kože, a ne samo jednu tvrdnju sa prednje strane ambalaže.
Da li sulfate u kozmetici treba izbegavati?
Sulfati imaju jasnu i korisnu funkciju. Efikasno uklanjaju masnoću i nečistoće, lako se ispiraju i stvaraju penu koju povezujemo sa osećajem čistoće.
To ne znači da su automatski štetni. Isto tako, ne znači da će odgovarati svakoj koži.
Ako nakon korišćenja proizvoda nema zatezanja, crvenila, peckanja ili suvoće, možda nema potrebe da menjaš rutinu samo zato što se na deklaraciji nalazi SLS ili SLES.
Ako je koža suva, osetljiva, reaktivna ili već iritirana, proizvod bez snažnih sulfatnih surfaktanata može biti prijatniji izbor.
Umesto da sastojke delimo samo na dobre i loše, korisnije je da obratimo pažnju na način na koji ceo proizvod deluje na našu kožu.
Dobra nega ne pokušava da sa kože ukloni baš sve. Ona uklanja ono što joj ne pripada, a poštuje prirodnu ravnotežu koja joj je potrebna.
Često postavljana pitanja
Da li više pene znači da proizvod bolje čisti?
Ne. Pena doprinosi iskustvu korišćenja, ali njena količina nije pouzdano merilo efikasnosti ili kvaliteta proizvoda.
Da li su SLS i SLES zabranjeni u kozmetici?
Ne. Koriste se u različitim kozmetičkim proizvodima, naročito onima koji se ispiraju. Njihov efekat zavisi od koncentracije, sastava proizvoda i načina korišćenja.
Da li sulfati izazivaju alergije?
Kod sulfata je češća iritacija nego prava alergijska reakcija. Svrab ili crvenilo mogu biti povezani i sa drugim sastojcima u proizvodu.
Da li „bez sulfata“ znači da je proizvod prirodan?
Ne. Oznaka znači samo da proizvod ne sadrži određene sulfatne surfaktante. Ne govori o poreklu svih ostalih sastojaka.
Kada ima smisla izabrati proizvod bez sulfata?
Kada se nakon pranja redovno pojavljuju zatezanje, suvoća, peckanje ili crvenilo, prelazak na blaži proizvod može biti dobar sledeći korak.
